Vrhovi zelengore (1979)




Odlučnog dana velike bitke na Sutjesci 1943. godine, neprijatelj je silovitom ofanzivom zatvorio obruč oko glavnine partizanskih snaga, ostavljajući samo uski prolaz na Zelengori, između Ljubinog groba i Košuta. Po strategijskom i moralnom efektu izuzetno važna bitka se odvijala na koti Ljubin grob. Pripadnici druge čete, Trećeg bataljona Četvrte crnogorske proleterske brigade, preuzeli su zadatak da brane prolaz 24 sata. Iako neuporedivo slabiji od neprijatelja, zadatak su uz velike žrtve izvršili.

Fine mrtve djevojke (2002)


Dvije zaljubljene djevojke unajmljuju stan u jednoj tipičnoj zagrebačkoj zgradi sretne jer su ostvarile san o svom mirnom, skrivenom kutku... Ispostavit će se da su otvorile vrata pakla... Priča filma započinje kada dvije mlade studentice, zaljubljene lezbijke Iva i Marija unajmljuju stan u kući pored zagrebačkog Zapadnog kolodvora, želeći osigurati mirni, ljubavni kutak. Idilična priča putem karakterizacije bizarnih likova i njihovom interakcijom s junakinjama počinje se razvijati u jezovitu dramu. Radnja se odvija u jednom stanu u truloj kući Danielove dominantne majke (Appelt). Danijel je skin head koji siluje lezbijku (Pakalović), a iz dijaloga saznajemo i zašto: "sama si kriva, nisi me smjela zajebavati... ".

Most (1969)


Jedinstveno djelo graditelja, most negdje u brdima Jugoslavije, pred kraj 2. svjetskog rata postaje važna strateška točka. Grupa diverzanata dobiva zadatak da sruši most, kako bi prolazak njemačke oklopne jedinice bio onemogućen. Među njima je i konstruktor mosta, koji jedini zna gdje treba postaviti eksploziv, ali se opire sudjelovanju u razaranju djela u koje je ugradio cijeli svoj život. Boreći se s mnogim nedaćama, diverzanti ipak uspijevaju obaviti zadatak.
Režija: Hajrudin Krvavac, 1969., 105 min. Uloge: Velimir 'Bata' Živojinović, Slobodan Perović, Boris Dvornik, Relja Bašić

Kordon (2002)


Kordon je srpski film napravljen 2002. godine u režiji Gorana Markovića. Glavne uloge tumače Marko Nikolić, Nikola Đuričko i Dragan Petrović.
Tokom 1997, u vreme najrepresivnijeg perioda Miloševićevog režima, četvoromesečni protesti potresaju zemlju. Šestorica policajaca na dužnosti, izmoreni su neprekidnom akcijom i potpuno „obezglavljeni“ zbivanjima. Svakodnevno se suočavajući s demonstrantima doživljavaju najkritičnije veče. Te noći, kada su protesti dostigli tačku ključanja, policajcima pada šaka snimatelj Aca, koji ostaje bez oka. Policijski starješina
gubi položaj...

Lajanje na zvezde (1998)


Junaci ove duhovite priče su nastavnici jedne provincijske gimnazije i odeljenje IV-2. Njihove dogodovštine su prepoznatljivi i bliski svakom ko ima predstavu o srednjoškolskom životu a opet su veoma lični. Glavni junak Mihailo Knežević se duhom, inteligencijom i znanjem uzdiže iznad ostalih đaka a često i profesora. Njemu školsko znanje nije problem, njegov problem je devojka iz razreda koju uporno osvaja. Glavni suparnik mu je brat, momak koji već zna da pravi pare, pa mu škola i nije potrebna. Tu je i učenik koji se razmeće snagom i koga profesor fiskulture fanatično trenira za bokserskog šampiona sve dok se sa meča u prestonici ne vrati modar i podvijenog repa. Jedan od učenika je obavezno „zlatno dete“ za profesore a ulizica za drugove.

Slovenka (2009) (S PRIJEVODOM)





Film SLOVENKA govori o mladoj studentici Aleksandri (glumi je Nina Ivanišin) koja u tajnosti zarađuje novac prostitucijom. Aleksandra manipulira ljudima, dobro laže, pomalo krade … i jedina osoba do koje joj je stalo je njen otac.
Igraju: Nina Ivanišin, Peter Musevski, Primož Pirnat, Maruša Kink, Uroš Fürst, Aleš Valič.

Majstor i Šampita (1985)



Ovo je jedna tipicna gradska prica o mladoj novinarki koja po svaku cenu hoce da dodje do price o "maloj privredi i velikoj lovi" i sredovecnom uspesnom majstoru,vlasniku obucarske radnje i vecitom zavodniku. Posle niza peripetija prevara, kradja, zamena, ljubavnih sastanaka, jurnjava kolima, automobilima i tramvajima prica se srecno, koliko to moze, zavrsava u bolnici...
Uloge: Nikola Simic,Bata Zivojinovic Milutin Karadzic,Ruzica Sokic,Sonja Savic,Vesna Pecanac...

Ritam života (2007)


Nakon boravka u logoru za vrijeme rata, Salih odlučuje da nikada više u životu neće biti gladan i sve će podrediti blagostanju i meraku. On je obiteljski čovjek, svakim danom sve više zaljubljen u svoju suprugu Emmu i sve više zabrinut za svoju kći Maju. Salih vodi svoj restoran u kojem sprema svoj specijalitet – miješano meso za četiri osobe. Pored specijaliteta, restoran je poznat i po tome što je strogo zabranjen ulaz političarima. Salih, naime, ne trpi ni politiku ni političke teme pa to ne dopušta ni u svom restoranu. Salihov prijatelj i zet, Emmin brat Daut, konobar je u restoranu i nadgleda sve iz prikrajka.

Marš na Drinu (1964)


Radnja filma zasnovana je na istorijskom događaju,Cerskoj bici, koja je bila i prva pobeda saveznika u I svetskom ratu. Artiljeriski stariji vodnik Veca, koji dolazi iz bogate bankarske porodice, raspoređen je u artiljerijskoj bateriji. U prošlom ratu, bio je član jedne komisije, koja je nabavljala topove. Njegova porodica i sada želi da ga postavi u tu komisiju, ali on želi da se priključi bateriji i krene u ’pravi’ rat. Artiljerijska baterija, zajedno sa Veco, se spremila za pokret. Nalaze se u Aranđelovcu, dok njihovi komandanti imaju sastanak. Na sastanku, pešadijski major Kursula, iznosi svoje mišljenje o tome, da će glavni napad Austro-Ugarska na Srbiju izvršiti preko reke Drine, a ne preko reke Save, kako je bilo očekivano....

Kozara (1962)


U lipnju 1942. Nijemci i njihovi suradnici poduzimaju ofenzivu protiv partizana i njihovog vrhovnog štaba u šumama planine Kozare, u sjevernoj Bosni. Jake neprijateljske snage stežu obruč oko Kozare, a partizani se pokušavaju probiti. Otežavajuća im je okolnost što moraju skrbiti o ranjenicima i izbjeglicama, stoga se male grupice odlučuju sakriti u zemunicama, nadajući se da će ih mimoići njemačko čišćenje terena...
Komentar: Kozara je prvi partizanski film Veljka Bulajića i prvi 'čisti' izdanak podžanra spektakularne partizanske epopeje u jugoslavenskoj kinematografiji (čiji je svojevrsni prototip bio Živjet će ovaj narod Nikole Popovića).